Prvo bombardovanje iz vazduha u istoriji? Venecija, 15. jul 1849.

Mađarski paviljon na ovogodišnjem Bijenalu (posvećen fenomenu neeksplodiranih bombi i granata), dao mi je odgovor na pitanje – kada se i gde prvi put u istoriji desilo bombardovanje nekog grada iz vazduha? Iznenađujuće, radilo se o Veneciji i to davne 1849. godine.

 

Nakon što je Napoleon 1797. ukinuo Mletačku republiku – Venecija je prelazila iz ruke u ruku – Francuzi, pa Austrijanci, pa opet Francuzi pa ponovo Austrijanci, da bi nakratko, tokom revolucionarnih dešavanja širom Evrope, od marta 1848. do avgusta 1949. – njena nezavisnost bila obnovljena pod imenom Republika San Marko.

Pred sam kraj ove druge republike, Austrijanci su započeli opsadu grada u kojem su ubrzo zavladali glad i kolera. Pored opsade, Austrija je 15. jula 1849. izvela prvo bombardovanje iz vazduha u istoriji ratovanja i to iz – balona! Srećom po „grad dragulj“ vetar je dunuo u pogrešnom pravcu i većina balona nije bila u prilici da svoj eksplozivni tovar izbaci na Veneciju. Međutim, onih nekoliko bombi koje su pale na grad izazvale su neviđenu paniku među glađu i kolerom već iznurene Mlečane. Britanski Morning Chronicle“ pisao je tada:‘The captain of the English brig „Frolic“, and other persons then at Venice, testify to the extreme terror and the morale effect produced onthe inhabitants…“. Pet nedelja kasnije Venecija je ponovo ušla usastav Austrije gde će ostati do 1866. i konačnog prisajedinjenja Italiji.

Cepelini iznad Venecije, mnogo godina posle... foto: Pomorski muzej, Venecija

Cepelini iznad Venecije, mnogo godina posle… foto: Pomorski muzej, Venecija

Tokom iste revolucije 1848/1849. – mesec dana pre ovog u Veneciji, dogodilo se bombardovanje još jednog grada, takođe „sa visine“ ali ne i iz vazduha. Posledice ovog bombardovanja bile su znatno pogubnije – uništenje 90% kuća u tom gradu. Ring the bell?

 

Reč je o Novom Sadu koji je 12. juna 1849. gotovo potpuno sravnjen sa zemljom nakon bombardovanja od strane mađarskog garnizona sa Petrovaradinske trvđave.

 

Bombardovanje Novog Sada 1849. godine predstavljaloje uvod u završni čin vojnih operacija vođenih 1948/49. Sukobljene strane bile su mađarske pobunjeničke trupe Lajoša Košuta (otud naziv „Mađarska buna“) sa jedne i austrijske carske trupe na čelu sa Josipom Jelačićem kojima su se pridružili i srpski odedi pod komandom Đorđa Stratimirovića, sa druge strane.

 

Dana 7. juna mađarske trupe generala Pala Kiša, zapovednika Tvrđave, pretrpele su veliki poraz kod Kaća od austrijskih snaga pa je Jelačić procenio da su u tom trenutku stvoreni idealni uslovi za zauzimanje Novog Sada i strateško raspoređivanje trupa sa namerom da se zauzmu Mostobran i na kraju – Tvrđava. Napad na Mostobran započeo je nešto posle ponoći 12. juna a već u osvit zore topovima sa Tvrđave po naređenju generala Kiša – počelo je besomučno bombardovanje Novog Sada. Za svega par sati sravnjeno je sa zemljom sve što je stvarano vek ipo. Iako su se Jelačićeve i Stratimirovićeve trupe brzo povukle iz grada, mađarska posada nije prestala da razara grad i bombardovanje je trajalo sve do ranog popodneva, narednog, 13. juna. Uništen je gotovo ceo centar grada ali i značajan deo Almaškog kraja. Srušene su ili teško oštećene sve crkve u gradu izuzev rusinske grkokatoličke koju je Lajoš Kiš, pripadnik ove vere, navodno poštedeo. Od 2.808 kuća – tek 800 je bilo u kakvom-takvom stanju da se u njima moglo prezimiti.

 

Dve epizode iz leta 1849. – jedna iz Venecije, druga iz Novog Sada, na neobičan način spojile su ova dva danas potpuno različita i udaljena grada koja su pre 150 godina bila u istoj državi.

 

 

 

Comments are closed.

Powered by Wordpress | Designed by Elegant Themes